DB Spektar

Autor: Amra Alibašić

Kad si novopečeni roditelj, prvo pitanje koje ukucaš u google tražilicu prije dohrane je „ Kada krenuti s dohranom?“. Prvo pitanje, i pitanje koje zadaje najviše glavobolje svakom roditelju. Zašto? zato što ćeš naići na toliko različitih preporuka, s različitim razlozima za i protiv, forume i facebook grupe s različitim iskustvima, a onda slijede različite preporuke iz okoline. Pritom pokupiš mnoštvo dodatnih informacija o tome šta smiješ, šta moraš, šta ne smiješ. Ostaneš zbunjen, s dodatnim pitanjima, i sve ti je teže pronaći odgovor.

Danas su sve informacije na dohvat ruke, ali je sve teže profiltrirati informacije i pronaći onu pravu ako ne znaš gdje da tražiš, ako si ograničen s vremenom da kopaš dalje od prve google stranice, ili jednostavno nemaš potencijal za takvo nešto, jer, iz prve ruke znam, kad si roditelj, jako malo kapaciteta imaš za bilo šta što možeš delegirati nekom drugom.

Svrha ovog  teksta je da ti olakšam potragu za odgovorom i riješim tu vječitu dilemu;  kada krenuti s dohranom, s 4 ili 6 mjeseci?!

Istina je da su preporuke uvođenja čvrste hrane s 4 mjeseca poticale od zdravstvenih svjetskih organizacija, iz razloga što se tada smatralo da je to najbolji način da se smanji rizik od nastanka anemije uzrokovane nedostatkom željeza.  Međutim, praksa uvođenja dohrane s 4 mjeseca je napuštena,  jer je danas sve više dokaza o negativnim utjecajima uvođenja čvrste hrane tako rano, a i istraživanja su pokazala da uvođenje čvrste hrane bebama od 4 mjeseca nije utjecalo na status željeza.

Istina je i da bebama opadaju razine željeza oko 6 mjeseci, a koliki će taj pad biti, ovisi o više faktora, najviše od statusa željeza mame za vrijeme trudnoće. Isto tako, bebe trudnica koje su imale manjak željeza u trudnoći se prate rigoroznije u odnosu na one bebe čije mame nemaju upisanu anemiju u zdravstvenom kartonu. A ne treba zanemariti i to da je čest uzrok nedostatka željeza bio odgađanje unosa mesa koje je najbolji izvor željeza jer se i najbolje iskorištava u našem organizmu. Danas su preporuke drugačije, kravlje mlijeko koje može interferirati apsorpciju željeza  se ne daje bebama do godinu dana, a namirnice životinjskog porijekla se počinju nuditi na samom početku dohrane, bez ikakvog odgađanja.

Sad se sigurno pitaš, a kako da znaš da beba nema ili neće imati manjak željeza ako kreneš s dohranom tako kasno, jer to ranije ipak zvuči, nekako sigurnije?Pročitaj ovaj tekst do kraja. Oduzeće ti manje vremena nego da lutaš po bespućima interneta.

Prva i osnovna preporuka je da vodiš bebu na redovne pedijatrijske kontrole, dogovoriš s pedijatrom vađenje krvne slike prije ili sa 6 mjeseci kako bi na vrijeme procijenili potencijalne rizike. Kada kreneš s dohranom, primarni fokus neka bude na namirnicama bogatim željezom. I da ponovimo, najbolji izvor željeza su namirnice životinjskog porijekla. Ako naginješ vegetarijanskoj ishrani, dobro se informiši o pravilnoj pripremi i kombinaciji biljnih namirnica bogatih željezom s drugim namirnicama. Ukoliko se ustanovi manjak željeza, informiši se o pravilnoj kombinaciji namirnica i kako poboljšati iskoristivost željeza, prati upute pedijatra, i nemoj bježati od suplementacije ukoliko je nužna i po preporuci stručnog lica.

A koji su to razlozi protiv uvođenja čvrste hrane s 4 mjeseca?

Najvažniji razlog je taj što je  probavni sistem bebe od 4 mjeseca fiziološki nezreo za čvrstu hranu, a samim time je i apsorpcija nutrijenata nedovoljna. To lančano može dovesti do različitih probavnih smetnji kao što su nervoza stomaka, dijareja, nadutost, konstipacija..  Povećan je rizik nastanka alergijskih reakcija i ekcema. Bubrezi su nedovoljno razvijeni, povećan je rizik od dehidratacije i disbalansa elektrolita. Ukratko, bebin organizam radi pod pritiskom. Beba ne može samostalno jesti, i nekako spontano se prestanu poštovati signali koje beba šalje što vremenom poremeti njihov urođen osjećaj za glad i sitost. Ti dugoročni rizici se ne mogu vidjeti golim okom, poput povećanog rizika nastanka hroničnih oboljenja poput hipertenzije (povišen krvni pritisak), dijabetesa i sličnih, i nešto što je danas gorući problem, pretilost/anoreksija, ali ih treba biti svjestan.

Kao neko ko svakodnevno radi s pacijentima, mogu reći da je sve više mladih ljudi koji imaju hronične bolesti, pretile djece, te djece koja ima nezdrav odnos s hranom ili velike probleme s izbirljivosti, što dalje nosi dugi niz posljedica. Izbirljivost je jako teško predvidjeti, a niko ne može garantovati da ćemo izbjeći sve zdravstvene posljedice ako beba počne jesti čvrstu hranu s 6 mjeseci; ono što svaki roditelj želi je da uradi sve što je u njegovoj moći da to spriječi. Zato, da rezimiram, zvanične preporuke svjetskih zdravstvenih organizacija, danas, glase da je optimalno vrijeme početka uvođenja čvrste hrane oko 6 mjeseci, a bebina primarna hrana sve do godinu dana ostaje majčino mlijeko i/ili adaptirana formula.

Ipak, tih 6 mjeseci je okvirna preporuka, jer neke bebe za dohranu budu spremne nešto ranije, a neke kasnije. Da bi to odredili prate se znakovi spremnosti, odnosno motorički razvoj bebe i sposobnosti bebinog aktivnog učestvovanja  u obrocima, samostalnog i sigurnog jedenja.

Vaš DB Spektar

Pročitajte i Teror zvani tuta